No priča ide godinu dana unatrag. Naime godinu dana ranije ravnatelj je dobio poziv iz Agencije za sudjelovanje na Ifo radionici za Implementaciju novih kurikuluma – nepovratna sredstava strukovnim školama u okviru IV. komponente Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za projekt „Implementacija novih kurikuluma“. Tu je informaciju podijelio sa mnom te smo zaključili kako bi to moglo biti vrlo interesantno, prijavili se i otišli u Zagreb. Na radionicama smo dobili dosta dobre informacije glede određenog projekta i što se pod tim sve podrazumijeva.

ASO i IPA program – istaknuli su ideju da se kroz poticanja novih inovativnih pristupa obrazovnom sadržaju i metodama podučavanja u strukovnim školama upravo osigura usklađenost strukovnog obrazovanja s promjenama u gospodarstvu, odnosno s tržištem rada te da se učenicima strukovnih škola pruži što kvalitetnije obrazovanje.

Po povratku u Školu uključujemo prof. Miju Nejašmića i stvaramo zajednički plan. Prvotno smo razmišljali o kompletno novom programu, ali smo onda zaključili da to zbog kompleksnosti našeg obrazovnog sustava nije moguće provesti u godini dana (koliko traje izvedba projekta). Stoga stvaramo plan- postojeću brodostrojarsku učionicu, odnosno opremu u njoj, modificirati novim tehnologijama.

Primjena novih tehnologija obuhvatila je brodostrojarsko usmjerenje ali i ribarsko nautičko usmjerenje koje se usklađuje u nekim strukovnim segmentima. Područja koja je naš projekt obuhvatio su: pneumatika, električni strojevi, osnove elektronike, PLC i automatizacija, zaštita električnih izolacija i senzora. Iz ovih područja nabavit će se nova oprema i dograditi postojeća. Naravno to podrazumijeva i dodatnu edukaciju profesora koji predaju ta nastavna područja što je također projektnom dokumentacijom i predviđeno.

Bilo je puno lakše reći nego učiniti, ali smo znali da bez puno truda i izvannastavnog rada nećemo u svemu tome uspjeti- znali smo, barem iz priča, koliko je teško zadovoljiti administrativne-papirologiju, uvjete EU.

Prof. Nejašmić i ja izradili smo Logičku matricu- to je baza cijelog projekta koja sadrži različite ciljeve i zadatke aktivnosti koje su potrebne za izradu i ostvarenje projekta kao i očekivane rezultate. Zahtjevan posao, ali smo očito uspjeli u tome. Odabrali smo školu partnera, to je jedan od uvjeta. Za nas to je po svoj logici bila Pomorska škola Zadar.

U 11. mjesecu ravnatelj, prof. Najašmić i ja, još jednom, odlazimo na dvodnevnu Info radionicu u Zagreb gdje dobivamo ne samo teoretsku već i praktičnu pomoć i sugestije kako ispuniti papirologiju. Naravno to je pomoglo, ali smo se morali i sami namučiti i snaći u ispisivanju dokumentacije. Kako dokumentacija mora biti na engleskom jeziku, koji nije govorni već administrativni, obratili smo se za pomoć profesionalcima koji se bave takvom vrstom prijevoda.

Puno nervoze, sumnji, truda, sati i sati rada uloženi su u sve to. Trebalo je zadovoljiti bezbrojne uvjete koji su se postavljali u materijalima projekta i 18. prosinca 2009. dokumentacija je predana u prostorijama ASO.

Tada nastaje period dugog čekanja- naime rezultati su se očekivali početkom rujna 2010., a do tada trebalo je čekati sve njihove provjere.

Što reći o trenutku kad smo dobili vijest da je naš projekt prihvaćen: osjećaj radosti, ponosa ali i straha pred odgovornošću jer znamo da nas tek sada čeka užasno važan posao – implementacija.

Projekt je vrijedan 179, 760 EUR-a., a njegovo ime je Modifikacija postojećih kurikuluma uvođenjem novih tehnologija.

Ne znam točno koliko je škola prijavilo projekt, ali na Info radionicama bilo nas je preko 100. Projekt su, odnosno novac za projekt dobilo je 18 škola. S ponosom mogu reći da dalje od Karlovca u smjeru Istre, Primorja i Dalmacije nema niti jedne druge škole osim naše. Ovim smo projektom pokazali kako možemo i znamo samostalno prepoznati kao i definirati naše potrebe, mislim učenika i nastavnika. U skladu sa Školskim kurikulumom pokazujemo kako imamo viziju vlastitog razvoja .

Jako smo zahvalni ASO koja podupire i promovira ovakve projekte koji nam pomažu da kroz dostupne fondove EU poboljšamo vlastiti rad.

Zdenka Blaslov, prof. mentor